Posvojenje

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. Posvojenjem posvojitelji stječu pravo na roditeljsku skrb. Posvojenje se može zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta.  Posvojenjem nastaje među posvojiteljima i njegovim srodnicima s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze .

Posvojenje je uređeno Obiteljskim zakonom (Narodne novine 103/15), Pravilnikom o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima  te načinu vođenja registra o posvojenjima (Narodne novine 106/2014) i Pravilnikom o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju te sadržaju izvješća o prilagodbi djeteta u posvojiteljskoj obitelji (Narodne novine 109/2014).

Dijete se može posvojiti ako su oba roditelja, ili jedini roditelj (u slučaju da dijete nema upisano majčinstvo ili očinstvo) dali pristanak na posvojenje njihova djeteta.

Pristanak roditelja nije potreban ako je:

  • roditelj/roditelji lišeni roditeljske skrbi 
  • roditelj/roditelji potpuno lišen poslovne sposobnosti

Tko može biti posvojitelj?

  • osoba u dobi od najmanje 21 godine,
  • osoba starija od posvojenika najmanje 18 godina,
  • hrvatski državljanin (iznimno i stranac, ako je to od osobite koristi za dijete),
  • osoba koja nije lišena roditeljske skrbi,
  • osoba koja nije lišena poslovne sposobnosti,
  • osoba čije dosadašnje ponašanje i osobine ukazuju na dobre roditeljske sposobnosti.

Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, ili samo jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga.

Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.

Posvojitelji se upisuju u maticu rođenih kao roditelji. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja i krvnih srodnika posvojitelja, odnosno nastaje između posvojitelja i njihovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka, s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti što iz toga proizlaze.

Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.

Ako je dijete navršilo dvanaest godina, za zasnivanje posvojenja, promjenu osobnog imena i narodnosti, te upis posvojitelja kao roditelja, potreban je njegov pristanak.

Postupak za posvojenje

Osobe koje žele posvojiti dijete upućuju molbu za posvojenje djeteta te  zatražiti od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje.

Podobnost za posvojenje utvrđuju stručni radnici centra za socijalnu skrb (socijalni radnik, psiholog i pravnik) u postupku psihosocijalne obrade koja se sastoji od više razgovora sa svim članovima stručnog tima, a obuhvaća  intervju i psihološko testiranje bračnih drugova, odnosno osobe koja je podnijela zahtjev, posjete podnositelja zahtjeva na adresi stanovanja, uvid u dokumentaciju, te razgovor s bližim krvnim srodnicima i prijateljima bračnih drugova, odnosno osobe koja je podnijela zahtjev. Tijekom postupka stručni tim centra procijenit će dosadašnje ponašanje, kao i osobna svojstva osobe koja želi posvojiti dijete. Ispitati će  motivaciju i stvarne razloge za posvojenje, provjeriti će odnose u braku potencijalnih posvojitelja te odnose s drugim članovima obitelji i širim životnim okruženjem, ispitat će  temperament, karakterne osobine, interese, kulturni i obrazovni nivo, te stambene i materijalne prilike kao i uvjete i način života podnositelja zahtjeva. Na temelju prikupljenih podataka izrađuje se socijalna anamneza i mišljenje psihologa, te zajedničko stručno mišljenje o podobnosti za posvojenje.

S pozitivnim mišljenjem posvojitelji se mogu obratiti i drugim centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj radi posvojenja djeteta.

U  postupku zasnivanja posvojenja posvojitelji trebaju osigurati i dokumente kojima dokazuju da ispunjavaju sve zakonske pretpostavke za posvojenje:

  • domovnica,
  • vjenčani list i rodni list,
  • liječnička potvrdu o tjelesnom i duševnom zdravlju,
  • uvjerenje o nekažnjavanju,
  • uvjerenje o poslovnoj sposobnosti,
  • dokaz da nisu lišeni roditeljske skrbi,
  • potvrda o plaći ili drugom prihodu i imovini.

Ukoliko je od izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo više od godine dana, centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat će jesu li se promijenile okolnosti.

Pravomoćnu odluku o posvojenju centar za socijalnu skrb dostavlja nadležnom matičaru. Svi podaci o posvojenju službena su tajna.

Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta posvojenja, a uvid u iste dopustit će se punoljetnom posvojeniku na njegov zahtjev, te bližim krvnim srodnicima posvojenika samo ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika.

Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb na čijem području nadležnosti je prebivalište ili boravište djeteta.

Posvojenje djeteta iz druge države/ posvojenje djeteta od stranih državljana:

Hrvatski državljani mogu posvojiti dijete u drugoj državi/zemlji samo po propisima koji vrijede u toj zemlji. Posvojenje ima pravni učinak ako je odluku o posvojenju potvrdio nadležni sud Republike Hrvatske, nakon čega posvojeno dijete dobiva hrvatsko državljanstvo.

Kako bi hrvatski državljani jednostavnije mogli posvojiti dijete iz drugih zemalja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provelo je pripremne radnje za ratifikaciju Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Haag, 1993). Strani državljani mogu posvojiti dijete u Republici Hrvatskoj samo ako je to od osobite koristi za dijete.